Prvo provjerimo vlastiti cilj: tražimo li opuštanje, učenje ili poklon. Zatim odredimo koliko vremena realno imamo za čitanje u sljedeća dva tjedna. Time izbjegnemo čestu pogrešku kupnje predebele knjige za prekratak period.
Drugi korak je uskladiti format s navikama: tvrdi uvez, meki uvez, e-knjiga ili audioknjiga. Ako čitamo u prijevozu, prednost damo lakšem izdanju ili digitalnom formatu. Tako smanjimo rizik da knjiga ostane nedirnuta samo zato što je nepraktična.
Za slikovnice za najmlađe provjerimo dobnu preporuku, trajnost stranica i količinu teksta po stranici. Biramo jasne ilustracije i teme bliske djetetovu iskustvu, bez pretrpavanja detaljima. Česta pogreška je uzeti slikovnicu koja je vizualno lijepa, ali preduga ili preapstraktna za tu dob.
Kad biramo popularnu znanstvenu literaturu, pogledamo datum izdanja i tko je autor (stručnost i stil pisanja). Pročitamo sadržaj i jedan nasumični odlomak kako bismo procijenili razinu zahtjevnosti. Izbjegnemo pogrešku da uzmemo knjigu koja obećava jednostavnost, a zapravo traži previše predznanja.
Za knjige za mlade uskladimo tematiku s interesima čitatelja, ali i s emocionalnom zrelošću. Provjerimo pripovjedni tempo i koliko brzo radnja 'krene', jer to često odlučuje hoće li knjiga zadržati pažnju. U timu se dogovorimo da ne kupujemo samo po trendu, nego po stvarnom čitateljskom profilu.
Kod fantastike i znanstvene fantastike najprije utvrdimo toleranciju na kompleksnost svijeta i količinu serijalnih nastavaka. Provjerimo je li naslov samostalan ili dio ciklusa i koliko knjiga ima u serijalu. Tipična pogreška je krenuti od sredine serijala ili uzeti previše opsežan 'worldbuilding' za trenutni ukus.
Za krimiće i trilere odlučimo želimo li klasičnu istragu, psihološki triler ili brzu akciju. Pročitamo opis bez otkrivanja ključnih obrata i provjerimo ton (mračniji ili lakši). Tako izbjegnemo razočaranje kad očekujemo zagonetku, a dobijemo nešto potpuno drugačije po ritmu i fokusu.
Kad biramo biografije i memoare, provjerimo perspektivu: je li riječ o autoriziranoj biografiji, osobnim zapisima ili istraživačkom pristupu. Pogledamo izvore, bibliografiju ili bilješke ako nam je važna provjerljivost. Česta pogreška je uzeti knjigu samo zbog poznatog imena, a ne provjeriti koliko je sadržaj stvarno dubok i dobro strukturiran.